Ime: Hans Schmidt (ex-Albireo)
Vrsta: teretni brod
Pripadnost: Heinrich Schmidt, Flensburg, Njemačka
Izgrađen: 1920. g.
Dimenzije: D=112,8m, Š=15,3m, V=6m, 4427 BRT
Potonuo: 24. siječnja 1943. g.
Uzrok: mina
Povijesna Važnost: postoji
Mjesto: jugozapadno od Pule
Težina pronalaženja: lokacija je na otvorenome moru pa se ne može pronaći bez GPS-a i dubinomjera
Najveća dubina: 41m
Najmanja dubina: 30m
Struja: uglavnom slaba
Pristup: pristup moguć isključivo brodom
Vidljivost: slaba do dobra, samo povremeno vrlo dobra
Živi svijet: raznolik život na i oko olupine, povremeno primjerci većih riba
Znanja i vještine: napredne ronilačke kategorije prema svojim ovlastima
POVIJEST
Prije dvadesetak godina ronioci su na otvorenom moru zapadno od istarske obale pronašli olupinu velikog teretnog parobroda čeličnog trupa. Pramčani dio bio je jako oštećen pa je ukazivalo da je brod stradao nailaskom na minu ili su ga bombardirali avioni. Dugo se vremena mislilo da se brod zove ISTRA, ali naša istraživanja nisu pronašla podatke u arhivama koji bi odgovarali opisu broda i načinu i mjestu potonuća. Po svemu sudeći, radilo se o nekom drugom brodu. tek poslije nekog vremena poznati talijanski podvodni istraživač Mario Arena iz Trsta utvrdio je da se radi o parobrodu HANS SCHMIDT. O ovom parobrodu ne postoji puno podataka. Zna se da je izgrađen u Nizozemskoj u brodogradilištu New Waterway u Schiedamu za naručitelja NV Van Nievelt, Goudriaan & Co. Scheepvaart Mij. Porinut je 6. prosinca 1919., a dovršen u veljači 1920. godine i da mu je prvo ime bilo ALBIREO. Prodan je 1939. kada mu je vlasnik postao Heinrich Schmidt iz Flensburga te je brod preimenovan u HANS SCHMIDT. Naišao je na minu i potonuo 24. siječnja 1943. godine nedaleko Pule. Do danas nismo pronašli druge podatke o tome brodu.
OLUPINA
Ronjenje na otvorenome moru uvijek je vezano za određene rizike zbog vremenskih prilika pa su potrebne i standardne pripreme za ronjenje na olupini broda HANS SCHMIDT. Spuštanje na olupinu moguće ej zbog uglavnom slabe vidljivosti tek kada je pozicija broda točno utvrđena, a sidreni konop učvršćen na olupinu Već kod samog urona, kod malo bolje vidljivosti može se spoznati sva veličina ovog broda. Brod leži u uspravnom položaju, a njegov čelični trup je uglavnom posve neoštećen, izuzev pramčanog dijela. Naime, u visini prednjeg skladišta brodski ej trup tako rastrgan da je pramac skoro potonuo odvojen od ostatka broda. Na pramcu još se dobro vidi sidrena vitla i bitve za vezivanje. Prednji jarbol je srušen i leži pokraj broda, dok krmeni jarbol leži uzdužno po palubi. Mina je eksplodirala u visini prednjih skladišta, oštetivši brod toliko da je sigurno potonuo u roku od nekoliko minuta. Na dnu nedaleko prednjih skladišta razasuti su predmeti koji oblikom jako podsjećaju na aviobombe talijanskog porijekla. Oblikom sliče i na minobacačke mine, ali su znatno veće i teže. Na zadnjem dijelu imaju stabilizirajuća krilca i prstenasti stabilizator. nije sigurno jesu li bombe pripadale brodskom teretu, budući da u unutrašnjosti brodskih skladišta nisu pronađene. U svakom slučaju, nikako ih ne treba dirati budući da su mnoga eksplozivna sredstava opasna i danas. Od središnjeg nadgrađa nije ostalo mnogo, što je dosta neuobičajeno. Postoji mogućnost da je brod predstavljao opasnost za navigaciju pa su ga profesionalni ronioci djelomice minirali kako bi snizili njegove najviše dijelove – jarbole, dimnjak i zapovjednički most. Donekle je sačuvan dio prednjeg nadgrađa na kojemu je bio zapovjednički most, no on je bio u većem dijelu drvene konstrukcije koja je istrunula. Iza nje je rupa iznad koje je nekada stajao dimnjak. Na gornjoj palubi iza rupe dimnjaka vidi se zaobljeni krov strojarnice s okruglim prozorima. Iza nadgrađa su dva krmena skladišta koja su prazna, bez tereta. Na krmi broda je malo nadgrađe s krovom zaobljenim prema krmi. Ispod krme vidi se brodsko kormilo i vijak dopola zakopan u pijesak. Na svim dijelovima broda ima mnogo ostataka starih mreža koje su još davno izgubili kočari, pa se zavlačenje u unutrašnjost broda ne preporuča. Na brodu se mogu susresti veći primjerci ugora, a oko broda se stalno zadržavaju jata sitnijih riba.
